Nacionalni park Dunav-Drava

 

 

Drava
Rijeka Drava izvire u tirolskim Alpama na austrijsko-talijanskoj granici, na području naseljenog mjesta Tolback na 1228 m nadmorske visine. Nakon 695 km toka kod naselja Aljmaš u Hrvatskoj na 83 m nadmorske visine ulijeva se u Dunav. Dok protječe, u nju se ulijevaju 24 veća vodena toka. Od sviju je najznačajnija rijeka Mura, koja je svojom duljinom od 454 km skoro isto toliko važna kao i njezina prihvatna rijeka. Režim rijeke Drave sve do ušća Mure ovisi o zajedničkom utjecaju punovodnih alpskih rijeka Isel i Möll. Na režim Drave od ušća Mure pretežno utječe Mura.

 

Rijeka Drava područje Mađarske doseže kod 237 rkm (ušće Mure u Dravu) a kod 70,2. rkm prelazi hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Razdaljina između tih dviju točaka je blizu 170 rkm, ali zajednička mađarsko-hrvatska dionica Drave je znatno kraća, budući da rijeka između 227,6-198,6 rkm protječe isključivo kroz hrvatski teritorij. Rijeka Drava - u županijama Somogy i Baranya - često presijeca mađarsko-hrvatsku državnu granicu, što znači da se s lijeve strane nerijetko nalaze hrvatska područja, s desne pak mađarska. Razlog tomu je, s jedne strane, što se današnja državna granica zasniva na nekadašnjem dravskom rukavcu (od kojeg se, zbog bočne erozije, današnje korito može naći i na velikoj udaljenosti), s druge strane pak, na vlasničkim odnosima od prije više stotina godina.

Nekada je Drava protjecala znatno sjevernije: zalijevala je zapadnu i južnu stranu gorja Villány. U pisanom dokumentu iz 1820. stoji kako selo Kakics pati zbog štetnih posljedica izlijeva rijeke. U vijugavim dolinama nedaleko od Drave i dan danas se može jasno nazreti nekadašnje korito rijeke, od  kojeg je postupno nastala Stara Drava. Duž zavoja nekadašnjeg korita svugdje se mogu vidjeti lanci brežuljaka koji su nastali od riječnih pješčanih nanosa, to su nekada zvali urnama ili surlama (što bi na mađarskom jeziku bilo „ormány”), a na kojima su izgrađena naselja koja su se obično sastojala od jedne jedine ulice. Ovo područje svoj naziv „Ormánság” najvjerojatnije je dobilo po tim sitnim brežuljcima ili po starinskom - surlama. Gdje ulica krivuda, ona jednostavno prati liniju nekadašnje obale rijeke Drave. Obično na najvišoj točki brežuljka izgrađena je crkva.

Poplavno područje Drave znatno se proširuje na području županije Baranya u Mađarskoj. Od raznovrsnih holocenskih  naslaga na ravničarskom području nastale su stijene, one u stvari sačinjavaju tlo. Za dionicu Drave u mađarskoj Baranji karakteristični su nanosi pijeska i muljevitog pijeska. Zbog česte promjene korita, tipovi tla mozaično su raspoređeni. Pokrivenost podravskog područja šumama za vrijeme dolaska Mađara u domovinu mogla je biti negdje oko 60-80 %, što se poslije postupno smanjilo. Nakon sječe šuma ovdje su nastale močvarne livade koje su se iskorištavale košenjem i/ili ispašom stoke. Narodi koji su živjeli u ovom kraju oduvijek su se bavili uzgojem stoke.

Ljudska prisutnost uz obalu rijeke može se potvrditi čak od neolitskog doba. U rimsko doba kroz ovo područje prolazili su vojni putevi, a značajnije punktove puteva štitile su tvrđave. Dolina rijeke je veoma pogodovala njezinom naseljavanju, pošto su prirodni resursi bili povoljni za vođenje zemljoradničkog i pastirskog načina života. Narod koji je ovdje obitavao uvijek je bio u tijesnoj vezi sa svojim okolišem, način života i gospodarenje prilagođavao je režimu rijeke Drave. Istodobno, regulacijom toka rijeke i uređivanjem voda postepeno nestaje tradicionalno gospodarenje poplavnim područjima. Regulacija Drave počela je u 18. stoljeću, što se u prvom redu odnosilo na njezinu dionicu ispod Barcsa. Vodeni prijevoz prošlog stoljeća, odnosno putnički prijevoz parobrodima, koji je krenuo 1860-tih godina, nakon drugog svjetskog rata postupno nestaje.

Plovidba i izleti rijekom Dravom često predstavljaju nastavak tura započetih na Muri i Kerki, stoga je potrebno reći nekoliko riječi i o tim dvjema rijekama.

 

Mura

Rijeka duga 308 km najveća je pritoka Drave, u Dravu se ulijeva kod Őrtilos-a. Ljubitelji dravskih vodenih tura obično polaze sa sljedećih polazišta: Letenye, Muraszemenye ili Molnári (Letinja, Semenince, Mlinarci). Zadnjih godina režim Mure također postaje sve hirovitijim. Mura ne pripada zaštićenom području, stoga zahtjev za dobivanje dozvole za ture treba podnijeti Pograničnoj upravi u Nagykanizsi (Nagykanizsai Határőrizeti Igazgatóság) .

 

Kerka

Kerka je pritoka Mure, u Muru se ulijeva kod Muraszemenye (Sememnince). Ture su moguće s polaskom iz Lentja, međutim krajem devedesetih godina u ljenjim razdobljima u koritu rijeke bilo je tako malo vode, da praktički plovidba rijekom nije bila moguća.

 

Turistička ponuda na rijeci Dravi

Posjetite Dravu, pogledajte ponudu raznovrsnih rekreacijskih sadržaja :

Kanu ture:

Organizirajući se u grupe pod upravljanjem vodiča moguće je sudjelovati na jednodnevnoj ili višednevnoj veslačkoj turi na rijeci. U slučaju višednevnih tura noćenje je moguće na mjestima za taborovanje uz rijeku (moguće je ture završiti na bilo kojem od tih mjesta). Najam kanua na više lokacija.

 

Vožnja brodom po Dravi

Na mađarskoj dionici rijeke Drave polazak za razgledavanje rijeke i njezine okolice osiguran je na dva mjesta.

Motorni čamac

Na rijeci Dravi u prvom redu je poželjno populariziranje veslačkog vodenog turizma (kajak-kanu), stoga korištenje motornih vodenih plovila u rekreacijske svrhe moguće je na sljedećim dionicama:

Barcs (155 rkm) - Drávatamási (144 rkm ) (dionica dužine 11 km)

Drávasztára (116 rkm) - Drávaszabolcs (78 rkm) (dionica dužine 28 km)

 

Stanovnici naselja uz rijeku (Őrtilos, Vízvár, Heresznye, Barcs, Drávatamási, Szentborbás, Drávasztára, Vejti i Drávaszabolcs) uvijek se vesele posjetu turista!

Pozornosti su vrijedna i druga mjesta kao što su: Babócsa, Drávaszentes, Drávaiványi, Harkány i Siklós. Ona su udaljena svega nekoliko kilometara od rijeke Drave i turistima nude veliki broj zanimljivih atraktivnosti i programa. Tridesetak kilometara od rijeke nalazi se grad Pečuh, dio svjetske kulturne baštine, kojemu je 2005.g. dodijeljen naslov Europske prijestolnice kulture 2010.

AddThis Social Bookmark Button

Program i usluge